TOP
Glas dijaspore
BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA
BALKAN AREA










ACTUA HOME PAGE





 



ŠTA MISLI "ESI" O BOSANSKIM IZBORIMA 2018.?
ESI
(Evropska inicijativa za stabilnost)
BERLIN - BRISEL - ISTAMBUL

Tekst preveden sa engleskog na bosanski jezik :
05.02.2018


Balkanske krize, zamišljene i stvarne: bosanski izbori - jaz PIZA

Dragi prijatelji,

Viking kacige imaju rogove. Znamo to zato što smo ih viđali mnogo puta, u crtanim filmovima i filmovima, fudbalskim spomenicima i uniformama skandinavskih vojnika. Ono što je manje poznato je da smo ovoj slici dugovali njemačkom dizajneru kostima Carlu Emilu Doepleru i njegovom opersu Richardu Wagneru iz XIX veka. Mi prepoznajemo sliku usprkos činjenici da ni jedan arheolog nikad nije našao šljem Vikinga sa rogovima.

Kliše je nešto što svi pretpostavljaju istinito bez provjere. Razmišljanje o klišeju štedi vrijeme i trud. Mi "znamo" da Irci vole da piju i da Njemci nemaju smisla za humor, da su institucije na Balkanu sve duboko korumpirane i da su Bošnjaci neracionalno opsjednuti etničkim identitetom.

Na Balkanu nema Vikinga, ali svakako ne postoji nedostatak klišeja, kao što smo opisali u nedavnom izvještaju o "Vinu, hrani za pse i bosanskim klišejima". Problem sa klišejem je to što nas čini lijenim i samozadovoljnim. Vjerujemo da znamo stvari koje mi ne znamo. Prestali smo da pokušavamo da razumijemo složene probleme na načine koji omogućavaju njihovo adresiranje. Prekidamo kritičko razmišljanje.


Dragan Čović, član bosanskog predsjedništva ove sedmice krenuo je u Brisel

U posljednjih nekoliko mjeseci neki bosanski lideri i međunarodni zvaničnici u Sarajevu upozorili su da, ukoliko ne bude hitnih promjena u zakonu o državnim izborima, bosanska demokratija mogla bi se okončati u oktobru 2018. godine.

Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i član tročlanog predsjedništva BiH, upozorio je u junu 2017. godine: "Formalno se održavaju izbori, ali sprovođenje izbornih rezultata nije moguće. Nema smisla pokretanja izbornog procesa ako rezultati se ne mogu primjeniti ... neophodne su izmjene Izbornog zakona. " Borjana Kristo, predsjedavajuća Predstavničkog doma BiH, objasnila je u septembru da neuspjeh promjene izbornog zakona odmah će da dovede do potpune paralize cijele Bosne i Hercegovine.

Približili smo se i utvrdili da ne postoji institucionalna kriza. Takođe nema razloga za usvajanje promjena izbornog zakona BiH u žurbi nekoliko mjeseci prije izbora. U kraćem članku objašnjavamo o najnovijoj krizi u Bosni - i zašto nema potrebe za intervencijom - u sedam odgovora na sedam pitanja. Zaključujemo:

"Bošnjačka demokratija je sigurna, i to je sve vrijeme bilo očigledno, ali opet je očigledno mnogo očiglednih stvari kada je u pitanju rad bosanskih institucija, a na to, kao i u prethodnim prilikama, racionalni pristup je isti: ne veruj mi u reklamu."

Novi ESI papir:

Ne vjerujte reklami
Zašto se bosanska demokratija neće okončati ovog oktobra

Zatvaranje Balkanske praznine PIZA jaza


Nešto ovde nije u redu (test OECD-a nema nikakve veze sa italijanskim gradom)

 Veoma stvaran problem širom Balkana i jedan od najmanjih fokusiranih na to je kriza kvaliteta osnovnog obrazovanja. Jedan od načina za razumijevanje obima ove krize jeste gledanje na redovne procjene ishoda obrazovanja proizvedenih od strane OECD-a i njenog PISA testa.

Globalni rezultati PIZE u matematici (2015) - Top 20 i Dno 20

Rang

Zemlja

Ocjena

 

Rang

Zemlja

Ocjena

1.

Singapur

564

 

53.

Crna Gora

418

2.

Kina (Hong Kong)

548

 

54.

Trinidad i Tobago

417

3.

Kina (Makao)

544

 

55.

Tajland

415

4.

Kineski Tajpej

542

 

56.

Albanija

413

5.

Japan

532

 

57.

Argentina

409

6.

Kina (4 provincije)

531

 

58.

Meksiko

408

7.

Koreja

524

 

59.

Gruzija

404

8.

Švajcarska

521

 

60.

Qatar

402

9.

Estonija

520

 

61.

Kosta Rika

400

10.

Kanada

516

 

62.

Libanon

396

11.

Nizozemska

512

 

63.

Kolumbija

390

12.

Danska

511

 

64.

Peru

387

13.

Finska

511

 

65.

Indonezija

386

14.

Slovenija

510

 

66.

Jordan

380

15.

Belgija

507

 

67.

Brazil

377

16.

Njemačka

506

 

68.

Makedonija

371

17.

Poljska

504

 

69.

Tunis

367

18.

Irska

504

 

70.

Kosovo

362

19.

Norveška

502

 

71.

Alžir

360

20.

Austrija

497

 

72.

Dominikanska Republika

328

OECD, "PIZA 2015: Rezultati iz Pize u fokusu", decembar 2016.
OECD, "PIZA 2012: Rezultati iz Pize u fokusu", 2014 (za Srbiju)

Ono što se pojavljuje je balkanska praznina u Pizi: u nedavnim procjenama (o osnovnim vještinama u matematici, ali i kada je u pitanju pismenost) mnoge zemlje u regionu spadaju među 20 (od 72 države) u svijetu koje su uzimale test u 2015. godini. Kosovo i Makedonija su posebno loše nastupale. Bosna do sada nije testirala.

 
Tražite inspiraciju: Estonija, Slovenija i uspjeh u obrazovanju

Nedavno je ESI predložio da se u Briselu obrađuje obrazovna kriza na Balkanu, koja je u središtu redovnih ocjenjivanja ekonomskih kriterijuma iz Kopenhagena u izvještajima zemalja članica EU.

Ako vještine mladih nisu razvijene, ako građani regiona već više godina stoje iza svoje starosne grupe u drugim evropskim zemljama do trenutka kada ih ima 15 godina, kako bi ovaj region ikada mogao da dohvati razvoj?

U Briselu smo takođe predložili i druge konkretne ideje:

Zatvaranje praznine PISA trebalo bi da bude centralno pitanje na događajima EU i Balkana koji su planirani pod bugarskim i austrijskim predsjedništvima EU 2018; ta predsjedavanja bi možda čak smatrala posebnim samitu EU-Balkanskog edukativnog sastanka sa ministrima obrazovanja i premijerima sa Balkana; u pripremi takvog samita ...

- ... iskustva politike izuzetnih izvođača među članicama EU, kao što su Estonija i Slovenija, treba pažljivo proučiti i konkretne lekcije iz ovih prezentiranih na lokalnim jezicima za balkanske publike.

- Istovremeno, redovni izvještaji Evropske komisije trebali bi početi da ocjenjuju sve balkanske zemlje prema ciljevima i mjerilima koje su države članice EU već razvile za zemlje članice EU (do 2020. godine):

- Najmanje 95% dece (od 4 do obaveznog školskog uzrasta) treba da učestvuje u obrazovanju u ranom djetinjstvu;

- manje od 15% 15-godišnjaka bi trebalo da bude nedovoljno kvalifikovano za čitanje, matematiku i nauku;

- stopa ranjenika iz obrazovanja i osposobljavanja od 18-24 godine treba da bude ispod 10%;

- najmanje 40% ljudi starosti 30-34 godina trebalo je da završi neki oblik visokog obrazovanja;

- najmanje 15% odraslih treba da učestvuje u cjeloživotnom učenju;

najmanje 20% diplomaca visokog obrazovanja i 6% starijih od 18 do 34 godine sa inicijalnom stručnom kvalifikacijom trebalo je da provede neko vrijeme učeći ili obučavajući u inostranstvu;

- udio diplomiranih zaposlenih (starosti od 20 do 34 godina sa najmanje visokim srednjim obrazovanjem i napuštanjem obrazovanja prije 1-3 godine) treba da bude najmanje 82%.

Jedan od načina da se to uradi jeste da uključi sve balkanske zemlje u buduće izvještaje "Obrazovanja i treninga" Evropske komisije.

U 2018. godini, po prvi put, sve države Zapadnog Balkana će preuzeti OECD Pisa test. Neka ovo bude i godina u kojoj se lideri širom regiona i njihovi prijatelji u EU zalažu za zatvaranje ovog štetnog jaza između balkanskih zemalja i ostatka Evrope.

Mnogi srdačni pozdravi,

Gerald Knaus

31.01.2018.



This Page is Published on February 05, 2018 in the Web Magazine „ORBUS.ONE“


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na sljedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.one
Page Construction: 05.02.2018 - Last modified:05.02.2018.



BALKAN AREA





ACTUA HOME PAGE