TOP

BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA
BALKAN AREA







ACTUA HOME PAGE








 




Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskoj istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu događanja u Izraelu pred prijevremenim parlamentarnim izborima, koji će se održati 9.aprila/travnja 2019.godine. Iz opširne analize »Prijevremeni parlamentarne izbori u Izraelu 2019: Da li je Netanjahueva era u Izraelu okončana?« predstavljamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.  

Prijevremeni parlamentarne izbori u Izraelu 2019:


Da li je Netanjahueva era u Izraelu okončana?



U Izraelu će se 9. aprila/travnja 2019.godine održati prijevremeni parlamentarni izbori za izbor 120 zastupnika izraelskog parlamenta (Knesset). Pobjednička koalicija će sastaviti 35. Vladu od proglašenja nezavisnosti i samostalnosti te države 1948.godine. Za zastupnička mjesta u Knessetu na izborima će sudjelovati 48 političkih stranaka. Glavna borba vodit će se između sadašnjeg premijera Benjamina Netanjahua i njegovog desničarskog Likuda te Plavo-Bijele koalicije, koju poosobljuju general Benny Gantz i Yair Lapid.

Prvi Opći izbori u Izraelu su održani januara/siječnja 1949.godine, ustavotvorna skupština bila je preimenovana u Knesset, koji ima 120 zastupnika. U Izraelu je tada vladala  laburistička stranka, koja je bila na vlasti sve do 1977.godine, kada je prvi put od osnivanja Izraela maja 1048.godine stranka Likud preuzela vlast.

Za političko stranački spektar Izraela karakteristična je razdrobljenost, povezivanje manjih stranaka i formiranje koalicija pred svakim općim i/ili prijevremenim izborima, da bi stranke tako mogle ući u Knesset. Povezivanja i savezništva u koalicijama se obično dogovaraju između stranaka iz jednog političkog spektra sa zajedničkim ciljevima i stajalištima u pogledu političkog, društvenog i ekonomskog stanja u državi. Također, stranke u koalicijama imaju zajednička stajališta do ključnih pitanja u okviru izraelsko-palestinskog spora, kao što je pitanje Jeruzalema, formiranja buduće palestinske države i pitanja povratka izbjeglica, koji su napustili Izrael tokom Prvog Izraelsko-Arapskog rata 1948.godine.

Izbori se provode po proporcionalnom sistemu. Država je jedna izborna jedinica. Izborni prag iznosi 3,25%. U većini slučajeva to znači najmanje četiri zastupnička mjesta, u nekim slučajevima stranka može dobiti samo tri zastupnička mjesta.  

Lideri sadašnje vladajuće koalicije su se suglasno odlučili za raspuštanje parlamenta i provođenje prijevremenih izbora poslije ostavke ministra odbrane Avigdora  Libermana novembra 2018.godine. Vladajuća koalicija je izgubila većinu u parlamentu  (61/120), jer je ostala bez pet zastupnika Libermanove stranke Yisrael Beiteinu. Lieberman je podnio ostavku zbog suprotstavljanja primirju, kojeg je izraelska vlada dogovorila sa palestinskim pokretom Hamas. Drugi razlog za ostavku je bilo slabljenje koalicije zbog prijedloga novog vojnog zakonodavstva prema kojem bi vojni rok morali služiti i ortodoksni Jevreji. Treći razlog su bile istrage koje policija sprovodi protiv premijera Netanjahua zbog više slučajeva korupcije. Generalni državni tužilac će vjerojatno poslije izbora podignuti optužnicu protiv Netanjahua i njegove supruge. Izraelsko zakonodavstvo ne zahtjeva od premijera, da mora podnijeti ostavku poslije podizanja optužnice.

Benjamin Netanjahu vjerojatno misli, da bi novi mandat i ponovni izbor ojačao njegovu poziciju u slučaju podignute optužnice. Ipak su male mogućnosti, da Netanjahu izbjegne zatvor i odgovornost u slučaju pravosnažne presude. Razvijeno, demokratsko i nezavisno sudstvo u Izraelu je poznato po tome, da je sudska grana vlasti potpuno odvojena od izvršne grane vlasti. Tako je bivši izraelski predsjednik Moshe Katzav 2011.godine osuđen na sedam godina zatvora, a bivši premijer Ehud Olmert 2014.godine osuđen je na šest godina zatvorske kazne.

Generalski trojac protiv Netanjahua

Aprilski izbori u Izraelu su vjerojatno najvažniji politički događaj u posljednjoj deceniji. Premijer Netanjahu želi osvojiti svoj peti mandat i biće upisan u historiju jevrejske države kao premijer sa najdužim mandatom od osnivanja Izraela. Najozbiljnije prijetnje dolaze od novoosnovane Plavo-Bijele koalicije (Kahol-Lavan) ili koalicije generala kao što je nazivaju. Tri bivša najviša vojna komandanta izraelske vojske zavjetovali su se, da će okončati Netanjahuovu eru. Ti generali su bivši načelnici generalštaba: Benny Gantz, koji kandidira za predsjednika Vlade, Moshe Ya'alon, lider stranke Telem i bivši ministar obrane i Gabi Ashkenazi.

Lider Plavo-Bijele koalicije i predsjednik Israel ResilienceParty je general Benny Gantz. U programu njegove stranke je zapisano, da će nastaviti sa jačanjem države Izrael kao jevrejske i demokratske države u svjetlu cionističke vizije, kao što je zapisano u Deklaraciji o nezavisnosti. Nacionalni prioritetni zadaci koalicije su obrazovanje, razvoj nacionalne infrastrukture, poljoprivreda, sigurnost, socijalna politika i mir.

Generalski trojac, koji ima nesporno vojno stručno znanje, dopunjuje stranka Yaira Lapida, bivšeg ministra financija i novinara, koji vodi stranku Yesh Atid-postoji budućnost. Obećano mu je, da će preuzeti položaj predsjednika Vlade u drugoj polovini mandata, ukoliko koalicija sastavi buduću Vladu Izraela. Novi blok donosi tako nove i stare karakteristike i nenapisana pravila u izraelskoj politici. Stara pravila su vojni prestiž političkih lidera, koji je glavna tema izborne kampanje i važan faktor za izbor budućeg premijera. Drugi je nastavak nekog kontinuiteta ljevičarske tradicije od Ben Guriona do danas. Bivši lider snažnog općeg sindikata Histadrut Avi Nissenkorn, koji predstavlja izraelsku radničku klasu, je također visoko na listi kandidata.

Teško je prepoznati koalicije u smislu tradicionalnog desno-lijevog političkog spektra. Naravno kampanja Netanjahua pokušava prikazati političare Plavo-Bijele koalicije kao ljevičarske, ipak je realnost kompliciranija. Yair Lapid je političar centra, dok je Moshe Ya'alon desničarski konzervativac i bivši general.

U fokusu mir sa Palestincima

U pogledu navedenog, novi Plavo-Bijeli blok više naglašava socijalno-ekonomsku politiku nego Likud. U vojnim pitanjima ima stručniji pristup od vladajuće stranke ili izraelske desnica uopće. Dok je Netanjahuova politika usredotočena na Iran i temelji na potpunom odvraćanju i osveti poslije eventualnog iranskog napada na Izrael, dok Gantz i njegova ekipa imaju prihvatljivija stajalište u pogledu mira sa Palestincima. Na osnovu prijašnjih iskustava samo su snažni lideri sa značajnim vojnim backgroundom učinili važna popuštanja Palestincima – kao što su Yitzhak Rabin sa sporazumom sa Palestincima u Oslu i Ariel Sharon sa jednostranim povlačenjem iz Gaze 2005.godine. Vlada Gantza bi pokušala nastaviti sa Izraelsko-Palestinskim mirovnim procesom, jer je to glavna prepreka za normalizaciju i razvoj diplomatske, ekonomske i strateške suradnje sa umjerenim arapskim državama, posebno sa zaljevskim – Saudijska Arabija, Ujedinjeni arapski emirati (UAE), Bahrein, Oman i Katar.

Glavni politički raskol i polarizacija prije izbora je zato već postala očita. Na jednoj strani izraelske desničarske i vjerske stranke, tj. Likud i druge manje stranke, na drugoj strani je Plavo-Bijelo savezništvo sa manjim ljevičarskim strankama.

U svakom slučaju će rezultati izbora biti vrlo tijesni.  Pojedine ankete pokazuju, da će Netanjahuova koalicija u novom parlamentu osvojiti 30 zastupničkih mjesta, dok će Gantz osvojiti 36 do 38 zastupničkih mjesta. Ipak ta brojčana prednost ne znači, da će Gantz moći lako formirati Vladu, jer zakon ne određuje, da se mandat za sastav nove Vlade mora obavezno dodijeliti lideru najveće stranke, nego koaliciji za koju predsjednik države ocijeni i odluči, da ima najviše šansi za formiranje Vlade.

Da bi Gantz sastavio novu Vladu, potrebna mu je veća pobjeda od one koju mu predviđaju sadašnje ankete. Postoje pukotine u desnom političkom bloku, koji ima sve šanse za pobjedu, iako niko od lidera desničarskih stranaka nije odbio mogućnost, da bi se pridružio koaliciji pod vodstvom Netanjahua. Često su se, naime, u posljednjoj deceniji među desničarskim liderima pojavljivale velike nesuglasice upravo poslije pobjede na izborima i kod formiranja Vlade. Desno krilo Plavo-Bijele koalicije može pridobiti manje desničarske stranke, koje žele po svaku cijenu biti u Vladi i ne u opoziciji.

Da li je Netanjahueva era u Izraelu okončana?

Netanjahu je nedavno bio optužen u tri slučaja korupcije i to je dodatno utjecalo na njegovu popularnost i tok kampanje. Ipak je taj vidik u međunarodnim medijima precijenjen, jer to neće masovno odvratiti desničare i konzervativne Izraelce od glasanja za Netanjahua samo zbog korupcijskih optužbi. Do izbora nije moguće očekivati podizanja nijedne optužnice. Na simpatije birača izraelskog biračkog tijela utječu prije svega sigurnosna i socijalna pitanja. Sudska vlast je potpuno nezavisna i neće biti zloupotrijebljena za dnevno-političke obračune. Upravo zbog toga je generalni državni tužilac Izraela Avichai Mandelblit odlučio, da će, ukoliko dođe do podizanja optužnice sasvim sigurno to učiniti poslije izbora.

Izbori za Knesset će sasvim sigurno promijeniti sastav parlamenta i buduće Vlade. Ravnoteža moći između desnice i ljevice u izraelskom političkom životu je poznata i svakako nije iznenađenje. Pitanje je, da li je Netanyahueva era u Izraelu okončana? Da li će ga zamijeniti novo političko vodstvo, kojeg čine visoki generali države i pragmatični političar srbijanskog porijekla Yair Lapid (sin bivšeg političara Tommija Lapida).

Svaka buduća promjena Vlade u Jeruzalemu neće utjecati na vanjsku i sigurnosnu politiku države. Ipak, kraj Netanjahuove ere znači neki novi Izrael, kao što se to u prošlosti dogodilo poslije Begina, Shamira, Rabina i Sharona. Nasljednici su bili u mnogočemu drugačiji od svojih prethodnika.

Ljubljana, 22.mart/ožujak 2019



This Page is Published on March 23, 2019 in the Web Magazine „ORBUS.ONE“


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na sljedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.one
Page Construction: 23.03.2019 - Last modified:23.03.2019.


BALKAN AREA





ACTUA HOME PAGE