TOP

BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA
BALKAN AREA








Zijad Bećirević



Ing. Salih.Čavkić
Editor


ACTUA HOME PAGE








 




NJEMAČKA PREUZELA PREDSJEDANJE EU

Zijad Bećirević


Do 30.juna ove godine sa Vijećem EU predsjedala je Hrvatska, a od 1.jula do 31.12. 2020. predsjedava Njemačka

Vijećem EU svakih 6 mjeseci predsjedava druga članica i u tom periodu predsjeda sastancima Vijeća na svim razinama i osigurava kontinuitet u radu EU. Tokom  tog perioda blisko surađuje sa još dvije članice, sa kojima definira dugoročne ciljeve i priprema zajednički program i pitanja kojima će se Vijeće baviti narednih 18 mjeseci. Od 1.1. 2020 do 30.6. 2020. Vijećem EU predsjedavala je Hrvatska, a od 1.7. o.g. predsjedavanje EU od Hrvatske preuzela je Njemačka, uz asistenciju Portugala i Slovenije.

Podsjećamo da Evropskom unijom (EU) upravljaju tri glavne institucije : Evropski parlament, Savjet Evropske unije i Evropska komisija, kao izvršni organ - Vlada EU. One donose različite pravne akte, uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja, od kojih su neke obavezujuće, a neke nisu, neke se primjenjuju na sve države EU, a neke na samo na jednu ili nekoliko njih. Neki od tih pravnih akata koji su do sada doneseni: Uredba kojom se osigurava uvoz proizvoda u EU koji ne šteti proizvođačima iz EU koji proizvode slične proizvode, Direktiva o pravima potrošača kojom se jačaju prava potrošača u EU, Odluka o sudjelovanju EU u radu organizacija koje se bore protiv terorizma, Preporuka za korištenje videokonferencija u području pravosuđa, te Mišljenje o paketu mjera za čist zrak u Evropi, itd. Predsjednik Evropskog parlamenta do januara 2021.g. je David Maria Sassoli, predsjednik Evropskog vijeća do maja 2022.g. je Chatles Michel, a predsjednik Evropske komisije do oktobra 2024.g. je Ursula von der Leyen.

EU se kontinuirano razvija, povezuje, štiti, utiče na druge. Zato je uloga predsjedavajućeg u mandatnom periodu veoma odgovorna za rješavanje gorućih problema 28 država članica, u kojima živi preko 500 miliona ljudi.

Povodom preuzimanja šestomjesečnog mandata Njemačke od Hrvatske za predsjedavanje EU ovih dana uredi Evropskog parlamenta u Zagrebu i Berlinu organizirali su online brifing (informisanje) za medije na kojem su razmatrani rezultati koji je u vođenju vijeća i osiguranju kontinuiteta zakonodavnih procesa EU odradila Hrvatska i na prioritete koji čekaju Njemačku.

Presjedanje Hrvatske EU

Hrvatska je članica EU od 1.jula 2013.g. i još ne pripada Schengenskom prostoru. U Evropskom parlamentu Hrvatska ima 11 zastupnika. Njeni predstavnici su u Evropskom odboru regija, skupštini lokalnih i regionalnih predstavnika EU savjetodavnom tijelu o zakonima EU. U evropskom gospodarskom i socijalnom odboru, koji predstavlja poslodavce, radnike i ostale interesne skupine, je 9 predstavnika Hrvatske. Dubravka Šuica je povjerenica i potpredsjednica Evropske komisije nadležne za demokratiju i demografiju. Hrvatska ima stalno Predstavništvo pri EU u Bruxellesu, koje osigurava djelotvorno zastupanje njenih državnih interesa.

Presjedanje Hrvatske EU obilježila je pandemija Covid-19, koja se u Evropi počela širiti u martu, pa ugrozila ekonomiju svih zemalja, ograničila kretanja i putovanja, onemogućila kontakte članica i njihovih predstavnika i prisilila ih na video-konferencije. Pandemija je otežala rad i uticala da se neka prioritetna pitanja stave u drugi plan. U fokusu hrvatskog predsjedavanja trebao je biti i Zapadni Balkan.

Priznanja i zamjerke hrvatskom predsjedanju EU

Predsjedanje Hrvatske došlo je u vrijeme velikih promjena u EU, u vrijeme povlačenja Ujedinjenog kraljevstva iz EU, u vrijeme masovnih migracija i klimatskih promjena, a na agendu zacrtanu pred Hrvatsko presjedanje sa EU od posebnog uticaja bila je pandemija Covid-19. Međutim, ostaće zapisano da je Hrvatska predsjedavala sa EU kada su se donosile odluke bez premca u historiji EU. Bilo je to prvo virtualno predsjedavanje u svijetu sa puno izazova. Zato ga neki smatraju uspješnim, a neki katastrofalnim. 

Važno je istaći da je hrvatsko predsjedavanje EU vratilo proširenje EU i Zapadni Balkan na  dnevni red EU. Najveći uspjeh Hrvatske je deblokiranje pristupnog puta Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, a svjetla tačka je i Deklaracija donesena u Zagrebu sa kojom se potvrđuje namjera EU da u neko buduće vrijeme u EU primi države zapadnog Balkana. Iako je sve ovo na duži rok, i moglo bi da se veliča i slavi, ako bi se mogle zanemariti i odbaciti kao neistinite tvrdnje Reufa Bajrovića i Čedomira Jovanovića, i ne samo njih, koji otvoreno izjavljuju da BiH i neke druge države nikad neće biti primljene u članstvo EU, jer EU smetaju muslimani.

Najveće zamjerke Hrvatskoj su propusti u vladavini prava. Odrazili su se kroz nazadovanje demokratskih standarda u samoj Hrvatskoj, popuštanjem u vladavini prava, kroz pokušaje razvlašćivanja parlamenta, sa progonom novinara, te na vanjskom planu kroz šutnju pred usponom autoritarizma u Mađarskoj. Mada je predsjednik Mađarske Viktor Orban iskoristio pandemiju za ukidanje demokratije u zemlji, Hrvatska je to prešutjela i tretirala kao unutarnje pitanje Mađarske.

Neostvarena očekivanja BIH

Predsjedavanje Hrvatske EU Bosni i Hercegovini nije donijelo skoro ništa. 

BiH nije očekivala mnogo, ali ni tako malo od predsjedavanja Hrvatske sa EU. Umjesto da joj pomogne, istakne evidentne specifičnosti dejtonskog ustrojstva BiH, Hrvatska je okrenula leđa svom susjedu, produbljujući nesporazume i širenjem neistina o terorizmu. Time je ugledu BiH u regionu i svijetu nanesena velika šteta.  Nismo zaboravili da je pred imenovanje za predsjedavajuću EU Hrvatska najavila kao prioritet ubrzanje pristupa BiH EU, što je ostalo mrtvo slovo na papiru.

BiH je trebala biti prioritet Hrvatske, ali Hrvatska nije imala ni želje ni volje pružiti više podrške u pristupnom procesu BiH prema EU. To uvjerljivo i argumentovano potvrđuju brojni analitičari. Ne samo da uloga BiH u novom vremenu nije predstavljena sa onim pozitivnim što je oduvijek oblikuje, već je uloga profanisana. Hrvatska se nije ni ispričala i opravdala za UZP, niti priznala ništa od zla koje nam je nanijela u toku agresije. Šta je BiH mogla očekivati od EU i Hrvatske koja predsjedava EU, a ne poštuje međunarodno pravo, ne priznaje presude ICTY o udruženom zločinačkom poduhvatu prema BiH, ne poštuje presudu o arbitraži o granici sa Slovenijom, ima granične sporove sa susjedima, a EU na sve to šuti i šutke odobrava?

EU je dala za pravo svojoj članici i pomogla joj finansijski i pravno da gradi Pelješački most, kojim se BiH oduzima prisup njenom moru, odobrava joj da nuklearni otpad baca na granicu BiH u kojem živi veći broj bh stanovništva. Državni zvaničnici Hrvatske ni danas ne priznaju Željka Komšića, legitimno i legalno izabranog Hrvata, za člana i predsjednika Predsjedništva BiH.

A svoje naličje Hrvatska je pokazala prema BiH i u migrantskoj krizi. Iskoristila je svoj položaj da lobira za treći entitet i državama EU predstavi stanje u BiH kakvo odgovara težnji Zagreba i hrvatskim separatistima predvođenim Čovićem i njegovim HDZ. Dobrim dijelom i zbog svega toga tokom hrvatskog predsjedavanja EU BiH se nije ni za stopu pomjerila naprijed. 

Na ovakvo stanje stvari u intervjuu TV Face ukazao je i novinar Tvrtko Milović, koji je govorio o statusu bh Hrvata, njihovom odnosu prema BiH i prema Hrvatskoj. Po njegovim riječima Hrvati BiH nisu od Hrvatske nikad dobili tretman kakav im pripada. Bosna treba biti primarni interes Hrvata u BiH. Treba promjeniti percepciju Hrvatske prema Hrvatima u BiH i percepciju Hrvata iz BiH prema Hrvatskoj. 

Njemačko predsjedavanje EU

Tokom hrvatskog predsjedanja EU sve zemlje članice EZ susrele su se sa krizom, kakva do sada nije viđena. Od njemačkog predsjedanja očekuje se da će više približiti članice, od kojih su neke dosta udaljene i ujediniti ih u naporima za prevazilaženje kriznog stanja.

Prioritet njemačkog predsjedništva u narednih 6 mjeseci određen je sloganom “Zajedno za oporavak Evrope”, a usmjeren je na 6 područja:

• Dugoročno prevladavanje posljedica krize uzrokovane korona-virusom, te gospodarski i socijalni oporavak
• Snažnija i inovativnija Evropa
• Pravedna Evropa
• Održiva Evropa
• Evropa sigurnosti i zajedničkih vrijednosti
• Snažna Evropa u svijetu.

Za Angelu Merkel prioriteti su savladavanje krize izazvane koronom, obnova evropskog gospodarstva i Brexit.

Kako se uspjeh predsjedavanja mjeri prije svega kohezijskim uticajem, da svih 27 zemalja ide zajedno u odabranom smjeru, biće potrebno više raditi na postizanju kompromisa o ključnim pitanjima, kao što su oporavak ekonomije zbog korone, korištenje fonda za oporavak i drugih fondova EU, uz poštivanje vladavine prava i demokratizaciju društva. U uslovima kada neke članice mijenjaju dosadašnja stajališta o solidarnosti, biće potrebno preispitati i kriterije solidarnosti, te posvetiti dodatnu pažnju sigurnosti građana i granica EU.

Građani EU žele biti dio EU, a ne emigranti. Zato 6 država Zapadnog Balkana od Njemačke očekuje veću podršku u procesu proširenja, koji je tokom predsjedavanja Hrvatske skoro stao. Sve države EU nemaju isti stav prema proširenju, što će i ubuduće imati odraz na procese proširenja.

U ovom trenutku veće šanse za napredak imaju Albanija, S. Makedonija i Srbija. Države zapadnog Balkana od EU očekuju i novčanu pomoć za infrastrukturne projekte - puteve, željeznice, plinovode, naftovode...

Značajnu ulogu u ovim  procesima imaće Španjolac Josep Borrell, povjerenik za vanjsku politiku EU i Balkan i njegov izaslanik za Balkan Miroslav Lajčak, slovački ministar vanjskih poslova. Iza plana ekonomskog oporavka stoji i Evropski povjerenik za ekonomiju Paolo Gentiloni, ali ne za krpanje već za nova ulaganja.

U narednom periodu Evropska unija je pred svojim najvećim iskušenjem od njenog nastanka, a odgovor na iskušenja na ekonomskom i drugom planu trebao bi biti “samo više Evrope, jedna jača Evropa i jedna Evropa koja dobro funkcioniše”. Ukoliko EU ne zaustavi i obuzda negativne tendencije, sve prisutnije kod nekih njenih članica, ne promjeni odnos prema muslimanima koji čine evropsko jezgro, ne poboljša odnos prema migrantima, odustane od dvostrukog morala, ne samo da neće moći ostvariti zacrtane ciljeve, već će ugroziti i dovesti u pitanje sve što je stvorila od svog osnutka da danas.


Burlington, 4. jula 2020, Zijad Bećirević



This Page is Published on Juli 7, 2020 in the Web Magazine „ORBUS.ONE“


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na sljedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.one
Page Construction: 07.07.2020 - Last modified:07.07.2020.


BALKAN AREA





ACTUA HOME PAGE