BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA









 

PRAVILNIK

ORBUS.ONE

AKTUA ARHIV


Dec. - 2020
Nov. - 2020
Okt. - 2020
Sep. - 2020
Avg. - 2020
Juli. - 2020
Juni. - 2020
Maj. - 2020
Apr. - 2020
Mar. - 2020
Feb. - 2020
Jan. - 2020
 


 
 
FHILOSOFICO IN CONTINUO


ACTUA HOME PAGE








 
   


Central European Code Windows-1250

AKTUA 2020

OKTOBAR -LISTOPAD 2020
PROČITAJTE NA NAŠIM STRANICAMA!

 
       
       
4726      
4725   „Svjedočenje jednog Bosanca kao skromni doprinos priznanju bosanske nacionalne manjine u R. Austriji“ - Dr. Nermin Begović
Početkom osamdestih nas nekoliko odličnih učenika srednje škole iz Donjeg Vakufa, bili smo odabrani da putujemo u Beograd o trošku škole na čuveni slet koji se održavao 25. maja na stadionu JNA. Bio je to i poslije Titove smrti nastavak spomena i obilježavanje njegovog rođendana. Šetali smo nas trojica školskih drugova zadivljeni Beogradom. Tokom dana posjetili smo robnu kuću „Beograđanka“.  Na odjelu ploča i kaseta gdje smo prebirali po pločama, prodavačica čuvši naš način govora ushićeno je rekla: „Evo nama naših Bosanaca“. To je bio prvi put da sam negdje izvan Bosne dobio taj „pridjev“ i počeo razmišljati o načinu kako nas iz Bosne vide drugi. Ne trebam ni napominjati da u to vrijeme nas trojica smo bili različitih religijskih pripadnosti i narodnosti. To se tada tako podrazumijevalo. Bili smo radosni što smo prepoznati po načinu govora i još više što smo prozvani  jednim imenom-Bosanci. Nikako drugačije nas nisu nazivali niti tokom služenja JNA sredinom osamdesetih. Mi Bosanci uvijek smo  se grupisali i nije bilo bitno kako se ko zove osim da je „naš“ – Bosanac. Znaju to svi oni koji su služili JNA.....
 
4724   All for Global Citizens: President Fischer on 75 years of triumph of antifascism - By Audrey Beaulieu /Sve za globalne građane: Predsjednik Fischer o 75 godina trijumfa antifašizma - Audrey Beaulieu
Početkom ljetnih dana 2020. u Beču krmača obilježava godišnjicu Nirnberškog procesa konferencijom „Od dana pobjede do nereda u Koroni: 75 godina evropskog sistema kolektivne sigurnosti i ljudskih prava - naslijeđe antifašizma za zajedničku panevropsku budućnost“. Ovo je bila prva javna i vjerovatno najveća konferencija u Evropi nakon ranog proljećnog zaključavanja. Okupio je brojne govornike i publiku fizički na mjestu događaja, dok su mnogi drugi prisustvovali mreži. Konferenciju su organizirala četiri partnera; Međunarodni institut IFIMES, Medijska platforma Moderna diplomatija, Akademski časopis Evropske perspektive i Akciona platforma Kultura za mir, uz podršku Diplomatske akademije u Beču koja je bila domaćin događaja u prestižnom istorijskom okruženju. Medijski partneri bili su diplomatski časopisi nekoliko zemalja, a akademski partneri uključivali su preko 25 univerziteta sa svih 5 kontinenata, brojne institute i 2 međunarodne organizacije. Jednodnevni događaj je takođe prenosio uživo, što je omogućilo publici od Čilea do Dalekog istoka i od Kanade do Australije da bude angažovano sa panelistima na plenarnoj sednici i putem zuma. (cijeli zbornik konferencije dostupan je na: https://www.facebook.com/DiplomaticAcademyVienna)......
 
4723   Dr. Mustafa Cerić: “Bosanska dova za Zorana Milanovića”
Pejgamber Muhammed, a.s., je zadužio nas muslimane da brinemo o komšijama, bez obzira na vjeru i naciju, do te mjere da su neki ashabi, njegovi najbliži suradnici, pomislili da komšija ima pravo na miraz. To isto su neki u Bosni shvatili pa su komšiji Mili Đukanoviću dali u miraz Sutorinu. Milo je bio gladan bosanske zemlje na bosanskoj obali moru. Jer, Muhamed, a.s., je govorio da musliman nije pravi musliman ako zna da mu je komšija gladan. Vi ste, Milanoviću, sada na čelu nama komšijske zemlje – Hrvatske i zato nam je farz po našoj vjeri i našem adetu, da brinemo o vama. Ako ste gladni da vas nahranimo, ako ste žedni da vas napojimo i, naravno, ako ste krenuli krivim putem do Bosne da vas vratimo na pravi put kako ne biste zalutali i izgubili se u „bespućima povijesne zbiljnosti“. Vi nam, Milanoviću, u više navrata u zadnje vrijeme poručujete da ste gladni bosanske zemlje mnogo više nego Milo Đukanović. Vi biste utolili vašu glad ako bi vam odlomili zalogaj jedne trećine bosanske teritorije, gdje bi isključivo živjeli legitimni Hrvati, a nelegitimni Hrvati mogu da biraju ili da odu u svijet ili da žive pod zulumom građanske multinacionalne, multikulturne i multivjerske Bosne. Velika je to glad, koju vam Bosna ne može utoliti, ali može vas podsjetiti da vam je Franjo Tuđman utolio tu glad svojim potpisom u Washingtonu, gdje je definitivno poništio osnivanje i postojanje Herceg Bosne.....

 
       
   

SEPTEMBAR 2020

 
       
4722    UPRKOS BOLESTI MLADI INOVATOR STEFAN UNIĆ POBJEĐUJE NA SVIM TAKMIČENJIMA U SVIJETU
Oko privatnog života mladog inovatora i studenta Stefana Unića mnogo puta se vodila fama, jer Stefan nikada mnogo nije otkrivao o svom privatnom životu. Uvijek je nasmijan i raspoložen ispred malih ekrana, čak su ga mediji prozvali za ledenog kralja javnog života zbog britkog jezika i direktnim pitanjima koje postavlja svojim sagovornicima u emisijama. Stefan se već pet godina bavi inovacijama i posjećuje razna takmičenja i van granica Srbije. Rođen je 21. januara 1998. godine u Kruševcu. Od malih nogu je želio da postane novinar, pisac, glumac, a prije nekoliko godina zakoračio je i u vode nauke, gdje je i ostao evo već punih šest godina. Kada kažete „da, možda, ne“, to može da liči na neodlučnost, ali ne u slučaju mladog inovatora Stefana Unića, jer on, na konkretnim odgovorima i istini, izgrađuje svoju karijeru i svoj život. Mladi inovator sa kredibilitetom, muškarac sa stavom, zarobljen u klopci inovacija, iz kojih ne može i ne želi da se oslobodi. Za Stefana se može reći da je i medijski provokator, koji je uvijek spreman da ustalasa javnu scenu. Ukratko, Stefan je neko ko pokreće stvari-uglavnom u društvu. Stefan Unić se već nekoliko godina bori sa podmuklom i strašnom bolesti, hipertenzija, isprobava sve moguće terapije koje bi mu donijeli ozdravljenje, muči se sa povišenim krvnim pritiskom, ali ne posustaje i ne želi da se preda. Njegov oslonac i podrška je porodica, a sada je jednu od važnih uloga preuzela i njegova sestra, koja nesebično pomaže svom bratu. O svom životu nikada nije javno pričao, ili je vješto izbjegavao da sakrije ono što studijske kamere nisu mogle da zabilježe.
.....
 

Stefan Unić
4721  

Marokanska neumoljiva diplomatija u libijskoj krizi - Faiza Koubi
Izbijanje libijske krize 2011. godine potaknulo je ranije pokušaje Maroka da pomogne u zatišju ove oluje, kao Maroko, zemlja Magreba koja dijeli zajedničke interese s Tripolijem. Zapravo, Maroko je napredovao u rješavanju sukoba, a bio je stao na stranu svog pozitivnog neutralnog stava, za razliku od susjeda koji su bili u situaciji da čekaju. Pretpostavlja se da se Maroko čini pravim putem, za razliku od brojnog sastanka za rješavanje spora, može se pohvaliti vrhunskim dostignućima uz Skhirat-ov sporazum i kasnije. Iako Maroko nije država koja se graniči s Libijom, ona dijeli s posljednjim elementima različitih pripadnosti koji su posvećeni koncepcijom Velikog Magreba, ovog prostora čiji su geografski, kulturni, vjerski i etnički dijelovi zajednički. Odnosi između ove dvije zemlje nikada nisu bili najbolji, odnosi između Rabata i Tripolija bili su uvjetovani „zeitgeistom“ i okolnostima koje je sjevernoafrička regija doživjela. Između pragmatičnog zbližavanja, oprezne distance i ponekad „diplomatskog prekida“, dvije su zemlje uspjele stvoriti alternativna područja suradnje. Oni su ulagali u win-win politiku neutrališući međusobne probleme i zaustavljajući prijetnju Alžira, svog srednjeg susjeda. Dakle, nakon završetka efemerne Arapsko-afričke unije zaključene Ugovorom iz Oujde 1984. godine, tek 2000. godine uspostavljen je novi instrument proširene saradnje stvaranjem Cen-Sad-a. Maroko je igrao važnu ulogu zajedno s Libijom u isticanju njihove afričke politike, poticaj marokanske diplomatije da se suprotstavi alžirskom političkom napretku u ovom subregionalnom Sahelo-Saharskom području......
 


Faiza Koubi
4720  

Više od "Zapadnog Berlina": EU bi pitanje Hong Konga trebala shvatiti ozbiljno
Dana 26. juna 1963, tada predsjednik SAD John F. Kennedy je održao svoj poznati "Ich bin ein Berliner" govor, podvlačeći podršku Slobodnog svijeta zapadnom Berlinu i Zapadnoj Njemačkoj. 47 godina kasnije, Specijalna procedura 50 Vijeća UN-a za ljudska prava je izdala saopštenje u koje se najavljuje represija Pekinga na Tibetu i Hong Kongu. Izjava je došla baš prije nego što je Zakon o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu odobrio Stajaći komitet Nacionalnog narodnog-kongresa. Biser Orijenta je iznenada zaradio novo ime, kao "Zapadni Berlin" Novog hladnog rata. Međutim, za razliku od zapadnog Berlina, Peking nije izgradio zid kako bi spriječio svoje korporacije da ulažu u Hong Kong, niti je tražio od stranaca da napuste teritoriju. Peking je umjesto toga uvijek proglašavao da je uvođenje Zakona o nacionalnoj sigurnosti bilo da se pruži dodatno osiguranje slavne doktrine "Jedna zemlja, dva sistema" koju je skovao Deng Xiaoping, lider Kine je odavno prerastao. Međutim, upravo bi takav stav trebao pritisnuti Evropsku uniju da djeluje – izvan izražavanja "ozbiljne zabrinutosti" – i ozbiljno shvatiti pitanje Iz Hong Konga. Donošenje Zakona o nacionalnoj sigurnosti je litmus test kapaciteta EU da brani svoje interese i univerzalne vrijednosti u kontekstu "Velikog razdvojenja"......
 

4719   Istočni Mediteran 2020:Nova epizoda političke napetosti
Istočni Mediteran trenutno doživljava novi ciklus političke napetosti između Turske i Grčke, koje pripadaju istom sistemu i članice su sjevernoatlantskog saveza NATO. Spor se vrti oko prirodnih resursa poput plina, ali u stvari to je razbuktavanje starog historijskog neprijateljstva, koje proizlazi iz sporazuma po kojem su zacrtali današnje granice Republike Turske nakon raspada Osmanskog carstva, a turska vlada želi ispraviti tu historijsku (ne)pravdu. Historijsko pamćenje i dalje ostavlja svoj trag na sadašnjost, tako da sadašnje napetosti u istočnom Mediteranu, između Turske i Grčke nisu samo pitanje prirodnih bogatstava, koja su otkrivena posljednjih nekoliko godina, već imaju korijene u historijskim nesuglasicama, koje datiraju gotovo cijelo stoljeće. Posljednjih godina se istočni Mediteran pretvorio u neku vrstu ratne zone uslijed  rata u Siriji i intervencije međunarodnih faktora, posebno SAD i Rusije. Nakon što se sirijska kriza relativno smirila i nalazi se u nekoj fazi statusa quo, isplivala je nova/stara kriza, to jeste sukob zbog plina i morske granice......
 
4718  

Kako će izgledati budućnost? - General (Rtd) Corneliu Pivariu
Moto: "Kao što vidimo put svijeta i kako smo i mi i vi toga svjesni, zakon se tiče samo onih koji su jednako moćni. Kako je to, moćni djeluju u skladu sa onim što mogu dok slabi pate zbog onoga što im je u spremištu" – Thucydides, prije nekih 2.500 godina Corneliu PIVARIU. Pitanje koje se postavlja u svakoj prilici kada se neočekivani izazovi suoče sa zajednicom, zemljom i sada čitavom planetom. Svijet je usred duboke egzistencijalne krize izazvane neometano kada je bipolarni svijet prestao postojati i marš globalizacije je napredovao, jednom kada je politička klasa opala širom svijeta i više nije sposobna pronaći najzgodnija rješenja za buduću evoluciju čovječanstva (barem u onom što je pokazala još od nekog vremena, a prije svega sada). razmatranja C nakaljana tehnološkim i informacionim pukotinama, većina čovječanstva je zanemarila prirodu i njene zakone i, još više, čovjek je postao njihov najdestruktivniji element dok je ekologizam beznačajan faktor, nespreman da u suštini eliminira ili umanji nepravde koje je čovjek zarađivao prirodi s nepopravljivim posljedicama čak i za vlastitu budućnost. Čovjek nastavlja ponašati se na načine koji zanemaruju prirodne ravnoteže i intenziviranje neravnoteža ljudskog društva umnogome doprinose - nesretnom što bih rekao - evoluciji ljudskog društva sada i barem kratkom i srednjoročnom. Kako će izgledati budućnost? Baš kao što smo ga osmislili ili kao stara rumunska izreka ide "vaš san zavisi od načina na koji odvraćate svoj krevet". Međutim, većina svjetske političke klase je volju spavati u krevetu koji su odnijeli drugi (bili to one druge države ili drugi transnacionalni entiteti), jer politička klasa nema smisaona rješenja za trenutnu situaciju, barem u ovom trenutku. Borba za prevlast svijeta odvija se na sasvim nov način budući da nisu pronađena održiva rješenja za nove globalne geopolitičke ravnoteže i formule koje su isprobane pokazale su se kao nezavidne nakon što je bipolarni svijet nestao i svijet je postao, kratko vrijeme, unipolarni pod američkim vodstvom......
 


General (Rtd) Corneliu Pivariu
       

 


Pogledajte naše arhivirane stranice na serveru sa dosta interesantnog materijala.
 

 


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na sljedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.one
Page Construction: 18.08.2020 - Last modified:15.10.2020.


BALKAN AREA





ACTUA HOME PAGE



 


 

BALKAN AREA





ACTUA HOME PAGE



 


 
ana">