Kompendium TOP
Information Science & Technology

INFORMATIVNA NAUKA I TEHNOLOGIJA
HELP
DOMOTIKA Thesaurus Bosnian Language Bosanski jezik
ISPRAVNO PISANJE ISPRAVAN IZGOVOR PROVJERA PRAVOPISA BOSANSKA LEKSIKA LANGUAGE CODES

Na startnu stranicu  


Fojnički grbovnik pred novom generacijom bosansko-hercegovačkih medievalista

Zadnji i jedini put Fojnički grbovnik tiskan je u kvalitetnom reprint izdanju sarajevskog Oslobođenja 1972, ali od tada nije pobudio veću pažnju znanstvenih krugova, dok su vrijedni istraživački rezultati sabirani preko stotinu godina, prije svih Aleksandra Solovjeva, ostali uglavnom mrtvi kapital.

Obnovljeni interes za bosansku prošlost općenito, za srednji vijek i osmansko razdoblje posebno, bio je jedan od snažnih poticaja izdavačkoj kući Rabic iz Sarajeva da Fojnički grbovnik ponovno vrati u javni diskurs, inače preko svake mjere kontaminiran mitološkim i ideološkim interpretacijama povijesti.

U stvarnosti u kojoj se miješaju mitska prošlost i okrutna tranzicijska sadašnjost, okrenutost prošlosti i traganje za sumnjivom slavom predaka lišena je svakog dubljeg smisla, dovodeći budućnost na tanak led koji puca pod nogama suvremenika.

Tako shvaćena povijest, sa njezinim parcijalnim i kratkovidnim etnokonfesionalnim istinama u pravilu međusobno posvađanim, usmjerena je protiv čovjeka i njegovih vitalnih potreba vrebajući ga stalno iz busije poput drumskog razbojnika. Iz povijesti se, naravno, ne može izići kao sa dosadne kazališne predstave jer nam je njezina sjenka uvijek za leđima, a naš način razmišljanja i recepcije suvremenosti u mjeri koje često nismo svjesni dirigirani su upravo povijesnom ostavštinom, ali se od povijesti može napraviti i oruđe i oružje; oruđe za melioraciju ljudskoga duha, oružje za atak na drugoga uz borbeni poklič pradjedovskih atavizama. Pred nama je zapravo onaj izbor kako ga je svojedobno formulirao Jean Paul Sartre naglasivši da svoju povijest sami možemo birati.

Da je to tako pokazat će i pasus iz rodoslovlja bosanskih i srpskih vladara - listini izrađenoj u bojama na pergamentu koji se stoljećima čuvao u samostanu u Kraljevoj Sutjesci - čiji je nastanak Ćiro Truhelka argumentirano vezao za više puta spomenutog don Pedra Ohmučevića:

"Petar Istie Ohmučevića sin, po starini
Bošnjanin, a radi nevolnoga razmira i
pogube Bosanski pričastja njegovi starieh,
sad je Dubrovčanin koji za milos
njegove stare gospode složi i postavi ovo
rodoslovje za spomen i slavu
Bosansku i svakoga vridna Bošnjana,
dokoli Bog bole dopusti i njegova
sveta vola izvrši."172

Ilirske fantazmagorije Ohmučevića potaknute jačim zanimanjem za genealogiju, plemićko porijeklo i stare kraljeve,173 osim toga nastojanjem za osiguranjem vlastitog socijalnog položaja u novoj sredini, ostavile su znanosti mogućnost da u magli falsifikata traga za genealoškim, političkim i kulturnim kontinuitetom između dviju epoha: bosanskog srednjovjekovlja i novoga vijeka koji je u sebe usisao i ponekad do teške raspoznatljivosti doveo mnogo od onog ljudskog i kulturološkog materijala vezanog za svijet dobrih Bošnjana.

Na sadašnjoj razini informacija - govoreći o njegovu mjestu u nastanku modernih nacionalnih integracija - čini se da Fojnički grbovnik nije - bar ne izravno - odigrao značajniju ulogu u nastanku političke ideologije ilirstva prisutne u bosanskim franjevačkim krugovima tokom XIX. stoljeća ali i ranije.

Zadatak da se tom zamršenom ali znanstveno plodnom problematikom pozabavi u onome duhu kako ga je još prije jednoga stoljeća formulirao Ćiro Truhelka: "list po list, grb po grb" stoji pred novom generacijom bosanskohercegovačkih medievalista, koja se sa svojim prilozima upravo pojavljuje u naučnoj javnosti.

Dubravko Lovrenović
Sarajevo, 17. X. 2004.

 

Stranicu postavio i uredio: Ing. Salih Čavkić
e-mail: cavkic@orbus.be
Page Construction:31.07.2008. Page Modified:12.09.2018.